Upoznajte našu knjižnicu ..
Događanjau našoj knjižnici ili ona u kojima knjižnica sudjeluje česta su i raznovrsna. Pročitajte više...
Zanimljivosti Nešto o nama znate, a nešto i ne, knjižnični svijet izvan i u našoj knjižnici
krije mnoge zanimljivosti. Pročitajte više...
PreporukeJedno
od češćih pitanja koje čujemo od naših korisnika je: Koju bi
mi knjigu preporučili?Pročitajte više...
Foto albumiJeste li sudjelovali u nekoj aktivnosti u našoj knjižnici? Ako jeste sigurno
ste našli mjesto u jednom od brojnih foto-albuma. Pogledajte albume...
IgreDruštvene igre jedna su od popularnijih aktivnosti i najljepši način za sticanje
određenih znanja i vještina.Pročitajte više...
Dobro nam došli !
Kao što smo obećali, napokon smo preuredili internet sjedište naše knjižnice, osvježili sadržaje, pripremili mnoge novosti i zanimljivosti, popunili foto albume i očekujemo ugodno druženje s vama u stvarnom i virtualnom svijetu. Kao i do sada otvoreni smo za vaše sugestije, prijedloge i pokude, i rado ćemo objaviti vaše radove, poeziju, crteže, priče, sve što mislite da ima veze sa radom naše knjižnice i sa radom narodnih knjižnica uopće.
Narodne knjižnice su danas mnogo više od skladišta za posudbu knjiga, one su
mali kulturni centri lokalnih zajednica i obnašaju veliku ulogu u izgradnji
boljeg, sretnijeg i ravnopravnijeg modernog društva svojim aktivnostima,
edukacijom mladih i popularizacijom učenja i stjecanja znanja, jer znanje
i pouzdana informacija su zlatne poluge današnjice. Rado ćemo se skupa
s vama upustiti u tu novovjeku avanturu, izazov i istraživanje.
Naš je motto:
Ulaskom u knjižnicu postajete dioničar "društva znanja"
i baštinik povijesne ljubavi za pisanom riječi.
Društvo znanja - definicija
Dok su nekada komparativne prednosti države bile plodna zemlja, pa sirovine
i energija, danas je to stanovništvo koje je sposobno i spremno primjenjivati
relevantno znanje u donošenju i provođenju važnih odluka, kako na kolektivnoj,
tako i na individualnoj razini. 
Za male je zemlje osobito važna odgovarajuća
primjena postojećeg svjetskog znanja, koje je uglavnom dostupno svima,
u čemu one mogu nadmašiti velike zemlje, pa se u njima može živjeti kvalitetnije
nego i u 'supersilama'. U proizvodnji, pak, novog znanja trebaju se usredotočiti
na područja u kojima raspolažu potrebnim istraživačkim kapacitetima ili
ih mogu razviti. Zbog uloge znanosti i obrazovanja u nacionalnom razvoju
vodeća je ambicija Europske unije postati najdinamičnija i najkompetitivnija
svjetska ekonomija, sposobna za održivi gospodarski rast s više boljih
poslova i većom socijalnom kohezijom, tako da postane vodeće društvo
znanja (The Lisbon Process, 2000., Educational ambitions for Europe,
CIDREE, 2002.).
Budući da stvarati i primjenjivati novo znanje ne mogu neobrazovani ili loše
obrazovni ljudi, obrazovanje treba biti kvalitetno i dostupno svima.
S tim se u vezi mijenja i sam koncept obrazovanja i razumijevanje njegove
kvalitete. Napušta se tradicionalno razumijevanje obrazovanja kao školovanja
namijenjenog samo djeci i mladima. Prema tradicionalnom shvaćanju, život
je podijeljen na dva osnovna razdoblja: razdoblje djetinjstva i mladenaštva
kada se uči i razdoblje odraslosti kada se radi. Međutim, zbog dinamičnih
tehnoloških, gospodarskih, ali i društvenih i ekoloških promjena učiti
treba čitav život, a ne samo u djetinjstvu i mladosti. No, kako se čitav
život ne može ići u školu, uči se i neškolskim oblicima cjeloživotnog
učenja - 'neformalnim i informalnim' obrazovanjem (samoobrazovanjem).
U tom kontekstu obrazovanje odraslih postaje sastavni dio sustava cjeloživotnog
učenja.
A da bi društvo postalo društvo znanja, ono mora biti i društvo
koje uči (lifelong learnin society - LLL).
- iz
teksta doktora znanosti Nikole Pastuovića objavljenog
u Vjesniku 2008.
